Explore Audiobooks. Bestsellers Editors' Picks All audiobooks. Explore Magazines. Editors' Picks All magazines. Explore Podcasts All podcasts. Difficulty Beginner Intermediate Advanced. Explore Documents. Medicinska Fizika I Biofizika Final. Uploaded by Naucnik Pero. Document Information click to expand document information Description: Medicinska fizika i Biofizika final. Original Title Medicinska fizika i Biofizika final. Did you find this document useful?
Is this content inappropriate? Report this Document. Description: Medicinska fizika i Biofizika final. Flag for inappropriate content. Save Save Medicinska fizika i Biofizika final. For Later. Original Title: Medicinska fizika i Biofizika final. Related titles. Carousel Previous Carousel Next.
Jump to Page. Prema tome, prihvatanjem ovog Zakona problem se svodi na opisivanje pojava u inercijalnim sistemima. Mirovanje i uniformno pravolinijsko kretanje su ravnopravni.
Medjutim, ubrzanje Sunca oko centra galaksije je oko puta manje od ubrzanja Zemlje oko Sunca. Iz izraza 4. Na primer, na slici 4. Javlja se, dakle, par sila istog intenziteta a suprotnog smera. Medjutim, kada su kolica u miru, dinamometri pokazuju istu silu. Dejstvo jedne sile naziva se akcija, a druge reakcija. Sa slike 4. Pored pomenutih vrsta trenja, postoji i trenje kotrljanja.
U zavisnosti od sila koje deluju na njih, sistemi mogu biti zatvoreni izolovani i otvoreni. Za sistem koji se sastoji od n tela, masa m1 , m2 , m3 ,.
Ona je istog intenziteta i pravca kao centripetalna sila, ali je suprotnog smera. Ako telo rotira sa promenljivom ugaonom brzinom, onda se pored centripetalne sile, koja menja smer brzine, pojavljuje i tangencijalna sila, koja menja iznos brzine, pa je ukupna sila jednaka vektorskom zbiru ove dve sile. Rad i energija 5. Da bi se odredio rad ovakve sile na putu od s1 do s2 sl.
Ako je ta zavisnost oblika datog na slici 5. Iz izraza 5. Neka je u momentu posmatranja telo imalo brzinu v1. Pri izvodjenju izraza 5.
Takva energija naziva se potencijalna energija. Takve sile nazivaju se konzervativne sile. Na osnovu teoreme 5. U saglasnosti sa izrazima 5. U sabijenom ili rastegnutom stanju opruga prikazana na slici 5. Prema 5. Prema tome, izraz 5. Neka se telo mase m nalazi na visini h iznad Zemlje sl. Rad i energija 44 5. Posle sredjivanja izraza 5. Smer kretanja prve kuglice posle sudara se menja.
Rad i energija 46 5. Dinamika rotacionog kretanja 6. Kada se obe strane izraza 6. Iz izraza 6. Jedinica za moment inercije je kgm2. U tabeli 6. Tabela 6. Ako se izraz 6. Diferenciranjem izraza 6. Ako raste moment inercije, ugaona brzina opada, i obrnuto. Dinamika rotacionog kretanja 54 Sl. Smatralo se da tela pod dejstvom sile ne menjaju svoj oblik i dimenzije, tj. Deformacija je posledica delovanja sila u telu.
Mehanizmi delovanja tih sila ni do danas nisu u potpunosti poznati. Ovaj odnos naziva se relativna deformacija. Izraz 7. Ovakve osobine, na primer, pokazuju led i smola. Tada je, prema Hukovom zakonu 7.
Iz izraza 7. Na slici 7. Neka je dF rezultanta tangencijalnih sila koje deluju na gornji deo sloja. Na osnovu izraza 7. Usled takve torzije u vratilu se pojavljuje naprezanje na smicanje. Mehanika fluida 8. Eksperimentalno je ustanovljeno da se pritisak u fluidima podjednako prenosi u svim pravcima. Lopta i cev se napune vodom. Ako je sud otvoren na gornjem kraju sl. Ova sila se naziva sila potiska. Razlikuju se dva osnovna tipa strujanja fluida: laminarno i turbulentno strujanje.
Ako je strujanje takvo da slojevi fluida klize jedan pored drugog, onda je to laminarno kretanje. Viskoznost se javlja i kod laminarnog kretanja, ali je znatno manja nego kod turbulentnog. Mehanika fluida 67 Sl. Teorema kontinuiteta strujanja Putanja koju sledi jedan element fluida pri laminarnom kretanju naziva se strujna linija sl. Brzine strujanja fluida na ovim presecima su v1 i v2. S1 v1 dt. Izraz 8. Iz izraza 8. Na preseku 1 ove strujne cevi, na visini h1 u odnosu na horizontalu referentni nivo , brzina fluida je v1 , a pritisak p1.
Analogno, na preseku 2, na visini h2 , brzina fluida je v2 , a pritisak p2. Prema tome, izraz 8. S1 pa v1»0 h S2 pa v2 Sl. Toplota i temperatura 9. Kvantitativna mera za stepen zagrejanosti tela naziva se temperatura. Ako komad zagrejanog metala dodje u kontakt sa komadom leda, dolazi do topljenja leda i hladjenja metala. Instrumenti koji koriste ove osobine tela za merenje temperature nazivaju se ter- mometri.
Na slici 9. Zbog toga gasni termometar ima veliku pouzdanost i upotrebljava se kao standardni termometar. Sematski prikaz ovog termometra dat je na slici 9. Sematski prikaz termoelementa dat je na slici 9. Naime, spojevi metala mogu imati vrlo male dimenzije, tako da se termoelementom mogu meriti temperature tela veoma malih dimenzija. Pored ovih postoji i Reumirova Reaumir skala, sa podelom datog intervala na 80 delova, ali se ona veoma retko upotrebljava.
Izrazi 9. Iz Hukovog zakona izraz 7. Kod idealnog gasa smatra se da je zapremina molekula zanemarljiva u odnosu na zapreminu suda u kome se gas nalazi. Neki realni gasovi vodonik, helijum i sl. Toplota i temperatura 77 9. Izraz 9. Medjutim, gasovi mogu lako da menjaju svoju zapreminu i bez promene temperature.
Toplota i temperatura 78 Sl. Iz izraza 9. Ovo pokazuje da u oblasti niskih temperatura zakoni idealnih gasova nisu primenljivi. Analognom transformaciom izraza 9. Mol bilo kojeg gasa pri istoj temperaturi i pritisku zauzima istu zapreminu. U molu ma kojeg gasa nalazi se isti broj molekula atoma.
Taj broj naziva se Avogadrov broj Na. Zamenom ovih vrednosti u 9. Neka odredjena masa gasa na temperaturi T1 i pritisku p1 zauzima zapreminu V1. Brojna vrednost univerzalne gasne konstante odredjuje se iz izraza 9. Postoje i procesi pri kojima dolazi do predaje toplote medju telima, a da pri tome nema promene temperature. U sudu A nalazi se voda mase m i temperature t1 , koja se meri termometrom D.
Zato se izraz 9. Ovakva vrsta strujanja poznata je kao prirodno strujanje. Prenos toplote sa nekog tela na okolinu provodjenjem i strujanjem zavisi od razlike temperature tela i okoline.
Emitivnost jednaku jedinici trebalo bi da ima apsolutno crno telo. Osnovi termodinamike Jedan od najjednostavnijih takvih sistema je idealni gas u cilindru sa pokretnim klipom.
Ovaj sistem, osim tri stepena slobode translatornog kretanja, ima i dva stepena slobode rotacionog kretanja sl. Prirodno je da jake veze medju atomima ne postoje. Zbog toga je kod realnih molekula neophodno uzeti u obzir i stepene slobode oscilatornog kretanja.
Nezavisno od ukupnog broja stepeni slobode molekula, tri stepena slobode su uvek vezana za translatorno kretanje. Osnovi termodinamike 89 U izrazu Ovo je jedna od definicija prvog principa termodinamike. Saglasno izrazu Medjutim, kod dvoatomnih gasova broj stepeni slo- bode zavisi od temperature. Po zakonu o ravnomernoj raspodeli energije po stepenima slobode Osnovi termodinamike 91 Sl.
Ovde 1 — 2 predstavlja proces izohorskog zagrevanja, a 1 — 3 izohorskog hladjenja. Rad gasa Osnovi termodinamike 93 Iz prvog principa termodinamike Iz prvog principa termodinamike Za jednoatomne gasove H, He i dr. Na slici Osnovi termodinamike 95 Smer odvijanja procesa koji su vezani sa promenom energije u prirodi odredjuje drugi princip ter- modinamike. Oscilacije Amplituda predstavlja maksimalnu vrednost elongacije.
Dakle, opseg kretanja tela je 2A. To je takvo kretanje kod koga se elongacija u toku vremena menja po sinusnom ili kosinusnom zakonu, tj. Izrazi Iz izraza Zamenom u izrazu Prema tome, izraz Ta sila se naziva restituciona sila. Ova sila je pri malim deformacijama opruge, proporcionalna elongaciji tela koje osciluje izraz Ako se temperatura opruge u toku oscilacija menja, onda se k, a time i frekvencija oscilovanja, menja, pa oscilovanje nije harmonijsko. Ako je torziono oscilovanje harmonijsko, tj.
Uporedjivanjem izraza Oscilacije Sl. Dejstvo ove sile bitno menja njegov karakter kretanja, tj. Zamenom izraza Treba naglasiti da neki merni instru- menti sa pokretnim kalemom analogni voltmetri, ampermetri itd. Clan Grafik prinudnih oscilacija predstavljen je na slici Amplituda i faza ovih oscilacija su odredjene izrazima Talasno kretanje Takva pojava nosi naziv talasni impuls. Brojevi 1,2,3 itd. Na osnovu Hajgensovog principa mogu se objasniti pojave odbijanja, prelamanja i difrakcija talasa.
Takve oscilacije se mogu, bez obzira kakav se talas obrazuje, predstaviti poznatim sinusnim zakonom za prosto harmonijsko oscilovanje Ova pojava se naziva disperzija talasa, a sredina u kojoj se javlja disperzija naziva se disperziona sredina. Ovaj izraz, kao i izraz Pri prolasku kroz sloj debljine dx intenzitet talasa se smanji za dI. Izraz Akustika Talasi sa frekvencijom manjom od 20 Hz nose naziv infrazvuk.
Zvuk sa frekvencijama iznad 20 kHz naziva se ultrazvuk. Tako na primer, delfini i kitovi mogu registrovati ultrazvuk do 30 kHz. Osetljivost ljudskog uha zavisi od frekvencije zvuka. Ona je maksimalna za frekvencije zvuka od 1, 5 do 3 kHz. Ton u izvesnom smislu ima pravilne oscilacije, odnosno odredjenu frekvenciju. Osnovna frekvencija odredjuje visinu tona.
Ton ima linijski spektar. Primer linijskog i kontinualnog spektra dat je na slici Kod odbijenog zvuka subjektivno se razlikuju jek i odjek. Slika Kod cevi zatvorene na jednom kraju sl. U tabeli Tabela Vrednosti toga vremena date su u tabeli Takvi oscilatori se nazivaju rezonatori.
To je staklena cev A sl. Rastojanje Sl. Fotometrija Merenjem energije u svim oblastima tog spektra bavi se posebna grana fizike koja se naziva radiometrija. Zbog toga se moraju postaviti dve vrste fotometrijskih merenja — energetska i vizuelna fotometrijska.
U fotometriji se koristi kriva a. Ako sredina ne apsorbuje svetlosnu energiju, onda kroz ma koji presek konusa prikazanog na slici Sa slike Ipak postoji razlika, jer u izrazu Za tela koja predstavljaju samostalne izvore svetlosti osvetljaj L ne zavisi od osvetljenosti E. Ovde je R koeficijent refleksije. Koeficijenti R i T su uvek manji od jedinice. Geometrijska optika Oni predstavljaju pravce prostiranja svetlosne energije.
Prvi zakon je zakon pravolinijskog prostiranja svetlosti. On se odnosi na homogene sredine i jasno se manifestuje pri obrazovanju senke neprovidnih tela. Drugi zakon je zakon nezavisnog prostiranja svetlosnih zraka. Indeks prelamanja materijala prizme je n. Ova pojava se naziva disperzija. Mera disperzije ili disperzija predstavlja razliku dva ugla skretanja. Razlikuju se tri osnovna tipa spektra: kontinualni, linijski i trakasti.
Trakasti spektar se sastoji iz velikog broja linija koje su poredjane u odredjenim grupama. Trakaste spektre emituju pojedini slobodni molekuli. Emisija je izazvana kako elektronskim prelazima, tako i oscilatornim i rotacionim kretanjem atoma u molekulu.
Na ovim osobinama se zasniva spektralna analiza spektralni metod za odredjivanje sastava materijala. Primer totalne refleksije prikazan je na slici S obzirom na to da se indeks prelamanja jezgra menja kod gradijentnog vlakna, zraci se u jezgru prostiru po krivolinijskim putanjama. Geometrijska optika Sl. Ovo je ilustrovano na slici Prema tome, ako je predmet na daljini jasnog vida, oko ga vidi pod maksimalnim uglom sl.
Infracrveni spektrografi imaju optiku od kamene soli ili silvina.
0コメント